Velika Gospa blagdan je Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo, slavi se svake godine 15. kolovoza, te je ujedno i državni blagdan u Republici Hrvatskoj. Nauk o Marijinu uznesenju na nebo proglasio je papa Pio XII. 1. studenog 1950. godine, a službenom proglašenju prethodila je duga tradicija, stara kao i samo kršćanstvo. Mnoštvo vjernika upravo na današnji dan hodočasti u mnogobrojna marijanska svetišta. U Hrvatskoj tradicija štovanja Blažene Djevice Marije seže daleko u povijest. Pouzdajući se u njezin nebeski zagovor, zazivali su je iz zahvalnosti 'kraljicom Hrvata', dok su je kroz prošlost nazivali i 'najvjernijom zagovornicom Hrvata'. Tisuće vjernika svake godine na blagdan Velike Gospe hodočaste u marijanska svetišta diljem svijeta kako bi kroz molitvu i euharistijska slavlja proslavili dan koji se slavi kao Marijino uznesenje na nebo. Tradicionalno, vjernici se okupljaju i u Biškupcu. Osim vjerskog dijela, Velika Gospa u Biškupcu od velikog je značaja i za očuvanje tradicije, ali predstavlja i vrijeme okupljanja puka. Proslavi Velike Gospe u Župi Uznesenja Blažene Djevice Marije u Biškupcu prethodila je trodnevna duhovna obnova, koju je predvodio vlč. Ivica Cujzek, župnik Župe Dobrog pastira u Varaždinu, a središnje euharistijsko slavlje u Biškupcu predvodio je mladomisnik vlč. Josip Špoljarić.